Sudjelovanje:

U projekt je bilo uključeno 1056 građana, od kojih je 464 iz Hrvatske – Zagreb, Ludbreg, Novska, Pakrac,  Rab, Rijeka, Sisak, Slavonski Brod; 206 iz Makedonije – Prilep i Skoplje; 90 iz Italije – Udine i Gorizia; 81 iz Crne Gore – Podgorica; 168 iz Srbije – Beograd; 17 iz Slovenije – Maribor i Ljubljana; 5 iz Bosne i Hercegovine – Banja Luka, Sarajevo i Prijedor; 7 iz Njemačke – Berlin; 3 iz Poljske – Varšava; te 5 sudionika iz Francuske, Španjolske i Belgije. Lokacije.datumi: Događaji su se zbili na mjestima: Hrvatska – Goli otok, Rab, Zagreb; Makedonija – Skoplje; Italija – Udine, Gorizia; Crna Gora – Podgorica; Srbija – Beograd; Slovenija – Maribor u razdoblju od 01.09.2015. do 30.04.2017.

Kratak opis:

Aktivnosti su bile fokusirane na suočavanje s poviješću otpora naspram raznih režima s posebnim naglaskom na posljedice Drugog svjetskog rata na Socijalističku Jugoslaviju. Specifični ciljevi projekta su: i) Podizanje svijesti o važnosti pružanja otpora diktaturama iz prošlosti te povijesne važnost određenih pokreta otpora represivnim režimima u svrhu motiviranja mlađe populacije i opće javnosti za društvene promjene u suvremenom kontekstu; ii) Potvrditi pristupe temeljene na multiperspektivnosti kroz različite narative te stvaranje javnog prostora u kojem će različiti narativi moći suživjeti bez dovođenja u pitanje ili umanjivanja ičije patnje ili tragedije; iii) Jačanje institucionalne . službene podrške pokušajima i aktivnostima vezanim za prakse.aktivnosti sjećanja i obilježavanja određenih događaja iz prošlosti.

Glavni događaji su bili sljedeći:

28.09.2015. je bio posvećen javnom Okruglom stolu “ Otpor u Jugoslaviji i post-Jugoslavenskim državama u dvadesetom stoljeću”.

09.11.2015. je bio posvećen dobro posjećenim javnim događanjima prilikom obilježavanja 70. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata i utemeljenja međunarodnog Dana protiv rasizma i antisemitizma koji se održao u Hrvatskoj, Italiji, Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji.

Dani od 17.06.2016. do 29.06.2016. je bilo posvećeno Međunarodnom volonterskom kampu „Pejzaž sjećanja“ na otocima Rab i Goli otok.

Dani od 29.06.2016. do 04.07.2016 su bili posvećeni Ljetnoj školi „Kultura sjećanja u suvremenoj Europi“ na otocima Rab i Golom otoku.

Dani od 29.06.2016. do 30.06.2016. su bili posvećeni razvoju programa za radionicu „Lica otpora“  za mlade kako bi se potom održale radionice u Hrvatskoj (9.12.2016, 25.03.2017), Italiji (14.12.2016), Makedoniji (17.02.2017, 11.04.2017), Crnoj Gori (20.10.2016 - 23.10.2016), Srbiji (10.04.2017) i Sloveniji (06.01.2017).

23.03.2017 je bio posvećen otvaranju izložbe „Lica otpora“ u Zagrebu.

Dani od 24.03.2017. do 24.03.2017. su bili posvećeni međunarodnoj konferenciji i ljetnoj školi „Kultura sjećanja u suvremenoj Europi“ u Zagrebu.

10.04.2017. je bio posvećen otvaranju izložbe „Lica otpora“ u Beogradu.

Documenta je uspješno organizirala sve planirane aktivnosti zajedno s Centrom za kulturnu dekontaminaciju Beograd, Centrom za građansko obrazovanje Podgorica, Akcija za mir Prilep, Associazione Quarantasettezeroquattro Gorizia, Centar židovske kulturne baštine Maribor, Volonterskog centra Zagreb, Udruge Goli otok "Ante Zemljar". Najvažniji djelovi programa bili su: Ljetna škola "Kultura sjećanja u suvremenoj Europi". Među govornicima bili su  Žarko Puhovski, Ivo Barić, Vanja Seršić, Ulrich Mahlert, Marjetka Bedrač, Štefan Čok, Boris Stamenić, Martin Previšić, Miloš Vukanović, Milovan Pissari, Emreh Rexepi, Borka Pavičević i drugi. Konferenciji je prethodio međunarodni edukativna radionica Volonterski kamp „Pejzaž sjećanja“, čiji su se sudionici kasnije pridružili ljetnoj školi. Cilj kampa bio je poslati simboličku poruku - "dostojanstven tretman prema žrtvama represije zahtijeva odgovarajuće obrazovne i muzejske sadržaje na lokacijama". „Žrtve zatvora Goli otok treba zapamtiti na dostojanstven način te se materijalni ostaci moraju sačuvati i zapamtiti“. Posebice u znak sjećanja na patnju zatvorenika u razdoblju od 1949. do 1953. dok je Goli otok djelovao kao zatvor za političke protivnike za vrijeme sukoba između Jugoslavije i Sovjetskog saveza njegovog vrhunca s rezolucijom Kominforma. Rad je nadopunjen raznim radionicama o bavljenju prošlošću i kulturom sjećanja kao i filmskim prikazivanjima. Pružena je prilika za sudjelovanjem skupini umjetnika koji su pripremali umjetničke instalacije (Igor Grubić, Marijan Crtalić, Ana Mušćet, Katija Bušlje, Darko Bavoljak i drugi). Sudionicima su se, također, obratili redatelji Oliver Frljić i Tiha Gudac. Dana 1. lipnja 2016. godine odlukom Ministarstva kulture Goli Otok stavljen je pod preventivnu zaštitu - najniži oblik priznavanja arhitektonske kulturne baštine u cjelini - nakon sustavnog zanemarivanja i nasumičnog devastiranja koji je trajao četvrt stoljeća nakon zatvaranja Golog otoka kao odgojne ustanove. Kako bi se podigla svijest javnosti o otporu protiv ugnjetavanja, zabilježeni su video intervjui, koji su kasnije korišteni na radionicama, izložbama i posvećenoj platformi "Lica otpora". Kuratorica izložbe je bila Nataša Mataušić. Radionicu je osmislio Goran Đurđević. Nakon međunarodne konferencije „Otpor nasilju i zagovaranje prava na pravdu, istinu i sjećanje“ zaključili smo program s evaluacijom i planiranjem daljnjih koraka. Planiramo daljnji razvoj platforme "Lica otpora". Također, naišli smo na neke izazove koji su uspješno riješeni. Zbog previše drugih aktivnosti Muzej novije povijesti morao je napustiti partnerstvo, međutim otvorio se prostor za Sinagogu iz Maribora. Iako početni interes volontera nije bio visok zbog slanja zahtjeva na VCZ online bazu podataka na 14 000 registriranih volontera i oko 400 organizacija za volontiranje. VCZ je ukupno primio 32 prijava i prihvatio ukupno 21 volontera i 9 umjetnika.

Popis događaja:

Događaj 1

Sudjelovanje: Pripremna radionica uključivala je 23 sudionika, uključujući 13 iz Zagreba, Hrvatska; 2 iz Skoplja, Makedonija; 2 iz Gorizije, Italija; 2 iz Podgorice, Crna Gora; 3 iz Beograda, Srbija; 1 iz Ljubljane, Slovenija.

Mjesto, datumi: Događaj je održan u Zagrebu, od 27.09.2015 do 28.09.2015.

Kratak opis: Cilj manifestacije bio je detaljno planiranje uz sudjelovanje svih partnerskih organizacija.

Događaj 2

Sudjelovanje: Okrugli stol uključio je 70 sudionika, od kojih je 53 iz Zagreba, Hrvatska; 2 iz Skoplja, Makedonija; 2 iz Gorizije, Italija; 2 iz Podgorice, Crna Gora; 3 iz Beograda, Srbija; 1 iz Ljubljane, Slovenija; 7 iz Berlina, Njemačka.

Mjesto, datumi: Događaj je održan u Zagrebu, Hrvatska, 28. 9. 2015.

Kratak opis: Cilj ovog događaja bio je razgovarati o izazovima dokumentiranja i prikazivanja otpora represivnim režimima.

Događaj 3

Sudjelovanje: Dvodnevna radionica za dogovor o sadržaju web stranice "Lica otpora" i softvera za podršku, sudjelovalo je 12 sudionika, uključujući 7 sudionika iz Zagreba; 1 sudionik iz Skoplja, Makedonija; 1 sudionik iz Gorizije, Italija; 1 sudionik iz Podgorice, Crna Gora; 2 sudionika iz Beograda, Srbija.

Mjesto, datumi: Događaj je održan u Zagrebu, Hrvatska od 15.11.2015 do 16.11.2015;

Kratak opis: Cilj događaja bio je definirati pregled weba.

Događaj 4

Sudjelovanje: Dvodnevna radionica za raspravu o metodologiji snimanja intervjua i pripremi izložbe uključeno je 8 građana, uključujući 4 sudionika iz Zagreba, Hrvatska; 1 sudionika iz Skoplja, Makedonija; 1 sudionika iz Gorizije, Italija; 1 sudionika iz Podgorice, Crna Gora; 2 sudionika iz Beograda, Srbija.

Mjesto, datumi: Događaj se održao u Zagrebu, od 16. 11. 2015. do 17.11.2015 .;

Kratak opis: Cilj događaja bio je dogovor o metodologiji i podjeli zadataka.

Događaj 5

Sudjelovanje: Snimanje sjećanja onih koji su se suprotstavljali različitim režimima i koji su od istih bili potlačeni. Intervjui su snimljeni s 22 građana, 9 pripovjedača iz Zagreba, Hrvatska; 3 pripovjedača iz Skoplja, Makedonija; 3 pripovjedača iz Gorizije i Trsta u Italiji; 3 pripovjedača iz Podgorice, Crna Gora; 4 pripovjedača iz Beograda, Srbije.

Mjesto, datumi: Snimanje se odvijalo u Zagrebu, Hrvatska; Skoplje, Makedonija; Gorizia, Italija; Podgorica, Crna Gora; Beograd, Srbija od 15.10.2015 do 06.16.2016:

Kratak opis: Cilj je bio očuvanje i objavljivanje uspomena osoba koje su sudjelovale u pružanju otpora.

Događaj 6

Sudjelovanje: Javni događaji za proslavu 70 godina završetka Drugog svjetskog rata i obilježavanje Međunarodnog dana protiv rasizma i antisemitizma. Događaj je uključivao 202 građana, 70 iz Zagreba; 30 iz Skoplja, Makedonija; 50 iz Gorizije, Trsta, Udina, Italija; 35 iz Podgorice, Crna Gora; 17 iz Beograda, Srbija.

Mjesto, datumi: Događaji su se odvijali u Zagrebu, Hrvatska; Skoplje, Makedonija; Gorizia, Italija; Podgorica, Crna Gora; Beograd, Srbija prije i dana 09.11.2015 .;

Kratak opis: Cilj događanja bio je podizanje svijesti o važnosti pružanju otpora diktaturama u prošlosti i povijesnog značaja različitih pokreta otpora suvremenim represivnim režimima danas.

Događaj 7

Sudjelovanje: Priprema i stavljanje putujuće izložbe osobnih lica otpora različitim represivnim režimima ("Lica otpora" održana su u Zagrebu u ožujku 2017. i Beogradu u travnju 2017.). Otvaranje i praćenje događanja tijekom izložbe uključivalo je 213 građana, uključujući 145 iz Zagreba; 1 iz Skoplja, Makedonija; 1 iz Gorizije, Italija; 2 iz Podgorice, Crna Gora; 97 iz Beograda, Srbija.

Mjesto, datumi: Događaji su se održali u Zagrebu, Hrvatskoj i Beogradu, Srbija od 11.1.2015. do 30.04.2017.

Kratak opis: Cilj manifestacije bio je podizanje svijesti o značaju doprinosa otpornika.

Događaj 8

Sudjelovanje: U zagovaranje zaštite Golog otoka i drugih mjesta sjećanja uključeno je 22 građana iz Zagreba i Rijeke, Hrvatska;

Mjesto, datumi: Aktivnosti zagovaranja održane su na Golom otoku, Rabu, Zagrebu, Hrvatska od 01.01.2016 do 30.04.2017

Kratak opis: Cilj je bio osigurati potpunu zaštitu mjesta, budući da je proglašena preventivna zaštita Golog otoka dana 01.06.2016.

Događaj 9

Sudjelovanje: Ljetna škola "Kultura sjećanja u suvremenoj Europi". Događaj je uključivao 63 sudionika, od toga 36 iz Zagreba, 7 iz Raba, 5 iz Rijeke, 1 iz Siska iz Hrvatske; 2 sudionika iz Prilepa, Makedonija; 2 iz Gorizije i Trsta, Italija; 2 sudionika iz Podgorice, Crna Gora; 4 sudionika iz Beograda, Srbija; 1 sudionik iz grada Maribora, Slovenija; 1 sudionik iz Berlina, Njemačka; 1 sudionik iz Sarajeva, Bosna Hercegovina;

Mjesto, datumi: Događaj je održan na Rabu, Hrvatska od 29.06.2016 do 3.7.2016.

Kratak opis: Cilj događanja bio je razmjena iskustava i afirmiranje pristupa temeljenih na multiperspektivnosti.

Događaj 10

Sudjelovanje: Dnevna planerska radionica o raspravi o pripremi edukativnih radionica za mlade. Događaj je uključivao 23 polaznika, uključujući 5 sudionika iz Zagreba; 2 iz Skoplja, Makedonija; 2 iz Gorizije, Trsta, Italija; 2 iz Podgorice, Crna Gora; 3 iz Beograda, Srbija; 1 iz Maribora, Slovenija.

Mjesto, datumi: Održan je na Rabu, Hrvatska od 29.06.2015 do 30.06.2016

Kratak opis: Izrada obrasca radionica s naslovom "Lica otpora" za mlade i provedbu plana.

Događaj 11

Sudjelovanje: Međunarodni volonterski kamp "Pejzaž sjećanja" na Golom otoku i Rabu uključio je 30 volontera iz Ludbrega, Siska, Zagreba, Rijeke (23), Njemačke (2), Belgije (2), Španjolske (1), Francuske (1) Poljska (1);

Mjesto, datumi: Volonterske aktivnosti održane su na Golom otoku, Rabu, Hrvatska od 17.06.2016 do 29.06.2016

Kratak opis: Cilj je bio očistiti otočni krajolik i povećati vidljivost zanemarenog mjesta sjećanja. Događaj je u medijima bio vrlo popraćen.

Događaj 12

Sudjelovanje: U pripremu i provođenje edukativnih radionica o usmenoj povijesti i otpora uključilo se 282 sudionika: 25 iz Zagreba, Rijeke, Hrvatske; 164 iz Prilepa, Makedonija; 25 iz Gorizije, Trst, Udine Italija; 27 iz Podgorice, Crna Gora; 25 iz Beograda, Srbija; 16 iz Maribora, Slovenija.

Mjesto, datumi: 14 radionica održano je u Zagrebu, Hrvatska; Prilepu, Makedonija; Goriziji, Italija; Podgorici, Crna Gora; Beogradu, Srbija; Mariboru, Slovenija od 01.11.2016 do 30.04.2017.

Kratak opis: Cilj je bio prihvaćanje novih informacija i znanja o metodama usmene povijesti i važnosti otpora u tlačiteljskim režimima.

Događaj 13

Sudjelovanje: Međunarodna konferencija "Otpor nasilju i zagovaranja pravde, istine i sjećanja" - sudjelovalo je 80 sudionika iz Zagreba, Hrvatska (55); Skoplja, Makedonija (1); Gorizije, Italija (1); Podgorice, Crna Gora (2); Beograda, Srbija (5); Sarajeva, Bosna i Hercegovina (4); Prištine, Kosovo (2); Bruxellesa, Belgija (2); Varšave, Poljska (2); Ludwigsburga, Njemačka (1)

Mjesto, datumi: Aktivnosti zagovaranja održane su u Zagrebu od 24.03.2017 do 25.03.2017.

Kratak opis: Cilj je bio unaprijediti javnu i institucionalnu . službenu potporu prakse pamćenja.

Događaj 14

Sudjelovanje: Evaluacijska radionica uključivala je 15 sudionika: 7 iz Zagreba, Hrvatska; 1 sudionika iz Skoplja, Makedonija; 1 sudionika iz Gorizije, Italija; 2 sudionika iz Podgorice, Crna Gora; 3 sudionika iz Beograda, Srbija;

Mjesto, datumi: Događaj je održan u Zagrebu, 25.03.2017.

Kratak opis: Cilj je bio ocijeniti suradnju i planirati daljnje korake.

U povodu Međunarodnog dana prava na istinu o teškim povredama ljudskih prava i za dostojanstvo žrtava, podsjećamo na neispunjene obaveze vladinih institucija prema žrtvama i preživjelima kao i svim građanima i građankama Republike Hrvatske opterećenim nasilnim nasljeđem nezavršenih ratova. Pozivamo na:

Dokumentiranje sudbine ubijenih i nestalih

• Pozivamo na objavu podataka o imenima i okolnostima stradanja ubijenih. podataka o imenima i okolnostima stradanja ubijenih. Ministarstvo branitelja izdalo je četiri izdanja Knjiga osoba nestalih na području Republike Hrvatske sa imenima svih za kojima tragaju obitelji i porodice s obje strana rata, što je dobar temelj koji će, držimo, trebati dovršiti potrebnim istraživanjima. Iz tog razloga pozivamo Ministarstvo da prilagodbom programa korištenog za Registar branitelja objave zbirne podatke o stradalima i tako omoguće pristup podacima svima.

 Rasvjetljavanje sudbine svih nestalih u ratu

• Potrebno je ubrzati rasvjetljavanje sudbine nestalih u ratu kroz povećanje učinkovitosti rada, kapaciteta i proračuna Uprave za zatočene i nestale te poboljšanje regionalne suradnje.

 Procesuiranje ratnih zločina

• S obzirom da je pravo svih žrtava ratnih zločina utvrđivanje činjenica i okolnosti njihova stradavanja, očekujemo učinkovitiji rad policije i DORH-a u istraživanju a sudova u nepristranom procesuiranju svih ratnih zločina. Broj neprocesuiranih zločina, za koje nije pokrenuta niti istraga, još je uvijek (pre)velik. Potrebna je daljnja revizija optužnica podignutih u ranijem periodu, dodatne istrage, te suradnja s članovima obitelji ubijenih.

 Razvoj sustava podrške žrtvama i svjedocima

• Sustav podrške koje je zaživio na nekoliko sudova i uvelike humanizirao rad pravosuđa treba poboljšati otvaranjem ureda za pružanje podrške svjedocima i žrtvama kaznenih djela na svim županijskim i općinskim sudovima.
• Smatramo nužnim proširiti sustav podrške i u državno odvjetništvo i policiju.

 Odgovornost države i naknade štete

• Vlada Republike Hrvatske treba žurno dopuniti Uredbu o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja kako bi se Republika Hrvatska odrekla naplate parničnih troškova od svih tužitelja koji su žrtve rata a nisu uspjeli sa zahtjevima za naknadom štete.
• Hrvatski sabor treba usvojiti izmjene i dopune sljedećih zakona kako bi se osiguralo obeštećenja za civilne žrtve rata bez obzira na nacionalnost, etničko porijeklo i dr. ukidanjem diskriminatornih definicija: Zakon o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija (naknada materijalne štete), Zakon o odgovornosti RH za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata (teret dokazivanja tužitelja, računanje zastarnih rokova) i Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata
• Potrebno je donijeti nacionalni program i zakon o osnivanju fonda za obeštećenje svih civilnih žrtava rata kojim bi se naknada štete uredila u skladu s Temeljnim načelima i smjernicama o pravu na pravni lijek i reparaciju za žrtve teških kršenja međunarodnih ljudskih prava i ozbiljnih povreda međunarodnog humanitarnog prava UN-a.

 Pristup dokumentaciji značajnoj za suočavanje s prošlošću

• U prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, koji bi trebao biti usvojen do kraja godine, bilo bi važno predvidjeti rok od 20 godina, umjesto sadašnjih 30, nakon kojih gradivo treba postati dostupno javnosti. To bi javnosti otvorilo i pristup dokumentaciji vezanoj za period do završetka mirne reintegracije.  U raspravu o paketu zakona koji, uz već spomenuti, uključuje i Zakon o tajnosti podataka, Zakon o zaštiti osobnih podataka, Zakon o pravu na pristup informacijama te relevantne uredbe treba osim stručnjaka – arhivista, uključiti i stručnjake iz drugih područja i širu javnost jer se pitanje arhiva tiče svih državljana.

 Razvijanje uključive kulture pamćenja i stvaranje preduvjeta za obrazovanja za suočavanje s prošlošću

• Vlada treba ukloniti ustaški pozdrav “Za dom spremni“ s ploče u Jasenovcu, gdje je u Drugom svjetskom ratu ubijeno više od 83.000 osoba samo zato što su bili Srbi, Židovi, Romi ili antifašisti. 
• Dobra praksa razvijena u pripremi novog postava  Memorijalnog centra Lipa pamti pripremljenog uz podršku Primorsko-goranske županije i Europske unije može biti inspiracija za sve. Nadležne vladine institucije dužne su razvijati  modalitete suradnje s školama kako bi Spomen područje Jasenovac i druga mjesta pamćenja poput počelo posjećivati puno više od sadašnjih nekoliko desetaka škola godišnje. Spomen područje Jasenovac u 2016. godini posjetio je ukupno 12 661 posjetitelj. Od tog broja, ukupno 7 297 posjetitelja bilo je iz Hrvatske, a 5 364 iz stranih država. Spomen područje je organizirano posjetilo samo 7 osnovnih i 6  srednjih škola.
• Na drugim mjestima stradanja, primjerice Golom otoku slične posjete nisu moguće jer nisu uređena na primjeren način. Početkom lipnja prošle godine donesena je odluka Konzervatorskog odjela u Rijeci, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Ministarstva kulture i njihovo rješenje o preventivnoj zaštiti Golog otoka. Usprkos tome nastavlja se daljnja devastaciju preostalih objekata  i planira izgradnju unutar zaštićenog područja, umjesto da se izdvoje proračunska sredstava za zaštitu i razvoj programa kulture pamćenja utemeljene na načelima uključivosti, nenasilja i dijaloga kao i kvalitetnije korištenje europskih programa posvećenih sjećanju na sve žrtve.
• Neophodno je i da Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s Ministarstvom kulture stvori preduvjete za učenje o nasljeđu drugog svjetskog rata i političkog nasilja u vrijeme jugoslavenskog socijalizma kroz poticanje inovativne nastave povijesti i kroz istraživački rad na osjetljivim temama iz zavičajne povijesti, ali i jačanje svijesti  o nasilnom naslijeđu.

 Podrška regionalnoj suradnji i osnivanju REKOM-a

• Sve nadležne institucije trebaju dosljedno osnaživati i jačati regionalnu suradnju u svim pravnim aktima u vezi procesuiranja ratnih zločina te utvrđivanja činjenica o svim žrtvama rata
• Ministarstvo kulture koje je do sada podržavalo pripreme novog postava u Državnom muzeju Auschwitz Birkenau treba izdvojiti proračunska sredstva neophodna za realizaciju izložbe u suradnji s ministarstvima kulture dugih post-jugoslavenskih zemalja.
• Vlada RH treba pokrenuti proceduru za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o svim žrtvama rata (REKOM) u suradnji s vladama drugih post-jugoslovenskih zemalja.

Documenta danas i sutra, 24. i 25. ožujka 2017., u Novinarskom domu u Zagrebu  organizira konferenciju pod nazivom “Otpor nasilju i zagovaranje pravde, utvrđivanja činjenica i razvijanja kulture pamćenja” i pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže.

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću

Izložba Lica otpora, koja će biti otvorena od 23. ožujka (19.30 h) do 05. travnja 2017. u Kinu Europa, u Zagrebu, bavi se poviješću otpora različitim totalitarnim i nedemokratskim režimima,  sa ciljem jačanja društvenih i individualnih procesa suočavanja s prošlošću i doprinosa izgradnji održivog mira.

Izložba vremenski obuhvaća razdoblje od 1941. do današnjih dana, a sadržajno je fokusirana na osobna iskustva ljudi s područja bivše Jugoslavije, odnosno država sljednica. Osobna iskustva i sjećanja s informacijama o različitim oblicima ideološki motiviranih zločina i kršenja ljudskih prava zabilježena na fimskoj vrpci dio su projekta Documente – Centra za suočavanje s prošlošću pod nazivom  Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasija od 1941. do danas.

Izložba je tek autorski izbor pojedinih osoba i događaja koja imaju sve atribute onoga što smo definirali kao otpor; aktivno, organizirano ili samoincijativno suprostavljanje pojedinaca i/ili različitih skupina ljudi nedemokratičnosti, te političkom i kulturnom nasilju represivnih režima.

Organizirani antifašistički otpor, kao i onaj individualni, građanski, u vrijeme Drugoga svjetskoga rata prezentiran je kroz  osobe različitog uzrasta, socijalnog statusa i obrazovanja. To su Diana Budisavljević, Tončka Čeč, Nada Dimić, Stjepan Filipović, Slavko Komar, Robert Kukovec, Lepa Radić i Janko Rakuša. Književnik Radovan Ivšić primjer je otpora i ustaškom režimu i poslijeratnom komunističkom totalitarizmu.

Individualni i masovni građanski otpor (bunt) u vrijeme Jugoslavije (1945. – 1991.) prezentiraju Alfred Pal, zatočenik ustaškog logora na Rabu i komunističkog na Golom otoku, studentski buntovi u Beogradu i Zagrebu u lipnju 1968., „Hrvatsko proljeće“ 1971., te štrajk rudara na Kosovu 1989. godine.

O individualnom građanskom otporu u vremenskom razdoblju od raspada socijalističke Jugoslavije 1991. i Domovinskog rata do danas svjedoče „Žene u crnom“ iz Beograda, crnogorski kontraadmiral  Vladimir Barović, liječnica Vesna Bosanac i novinar Siniša Glavašević. Masovna okupljanja građana sa ciljem korekcije ideološki motiviranih nedemokratskih odluka prezentirani su prosvjedima za povratak imena Trg žrtava fašizma (1990.- 2001.), vraćanje koncesije Radiju 101, (1996.), te za podršku cjelovitoj kurikularnoj reformi 2016. godine.

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću poziva Vas na otvorenje izložbe Lica otpora koje će biti održano 23. ožujka 2017. u 19.30 sati, u Kinu Europa, Varšavska 3.

Bezbroj je lica otpora. Neka od njih poznata su lica političkih i kulturnih djelatnika, većina sasvim nepoznata široj društvenoj i kulturnoj javnosti. Izložba Lica otpora je posvećena njima. Fokusirana je na osobna iskustva ljudi iz područja bivše Jugoslavije, odnosno država sljednica

Otvaranju izložbe prethodi uvodni razgovor s pocetkom u 18 sati, u Knjižnici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb. Govore: Nataša Mataušić, Borka Pavičević, Maja Dubljević.

Slijedi Konferencija Otpor nasilju i zagovaranje pravde, utvrđivanja činjenica i razvijanja kulture pamćenja - 24. - 25. 03. 2017., 09.30, u Novinarskom domu, Perkovčeva 2, Zagreb

U uvodnom dijelu konferencije imat ćemo jedinstvenu priliku poslušati izlaganja tužitelja Jensa Rommela, iz Centralnog ureda za istraživanje nacionalsocijalističkih zločina (Zentrale Stelle der Landesjustizverwaltungen zur Aufklärung nationalsozialistischer Verbrechen) iz Ludwigsburga, iz Njemačke, o progonu počinitelja nacističkih zločina, izlaganje tužitelja Bogusława Czerwińskog iz Komisije za progon zločina protiv poljskog naroda (Instytut Pamięci Narodowej) iz Varšave o progonu počinitelja zločina iz vremena Drugog svjetskog rata i poslijeratnog komunističkog režima te izlaganje Jasmina Dolmagić, zamjenice Glavnog državnog odvjetnika RH o progonu počinitelja ratnih zločina u Hrvatskoj.

Među drugim izlaganjima izdvajamo iskustva Diega Martina Diaza, iz Komisije za pamćenje provincije Buenos Aires iz Argentine te Shirley Gunn, pripadnicu pokreta otpora i Afričkog nacionalnog kongresa iz Južne Afrike.

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću u suradnji s REX-om, organizira radionicu “Povijest u raspravi - ljudska prava u udžbenicima tijekom socijalizma, tranzicije i kapitalističke restauracije”. Radionica je sastavni dio međunarodne konferencije Otpor nasilju i zagovaranje prava na pravdu, istinu i sjećanje, koja se temelji na iskustvu post-jugoslavenskih republika o utjecaju prošlosti iz perioda Drugoga svjetskog rata i poraća na ukupne društvene procese u zemljama nasljednicama.

Osnovno polazište radionice jest kako tendencije revidiranja povijesnih narativa u posljednjim desetljećima u okviru postsocijalističkih zemlja potiču relativizaciju i neutralizaciju osnovnih ideja društvene, ekonomske i političke jednakosti.

Radionicu, zamišljenu kao redakcijski ured za produkciju biltena koji će kompilirati i komentirati različite uvide na zadanu temu koristeći kao osnovni materijal udžbeničke reprezentacije iz različitih povijesnih perioda, moderirat će Vahida Ramujkić i Dragomir Olujić – Oluje.

Radionica će se održati u Kući ljudskih prava u Zagrebu Selska cesta 112 c,  od 22. do 23. ožujka 2017.

Molimo zainteresirane kandidate da popunjene prijavne obrasce i upite dostave na e-mail adresu:  bozica.ciboci@documenta.hr

Documenta iAntifašistička liga Republike Hrvatske u srijedu, 9. studenog 2016., u 18 sati na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu organizira skup sjećanja na Kristalnu noć, pogrom nad Židovima u Njemačkoj i Austriji koji se dogodio prije 78 godina.

Na žalost to nije samo davni povijesni događaj "koji se nama više nikada ne može dogoditi". Svi "osnovni sastojci" za pripremu sličnih događaja postoje i u današnjem svijetu; mržnja prema drugim i drugačijima, njihova dehumanizacija pod utjecajem agresivne nacionalističke propagande, netrpeljivost tamo gdje bi trebalo stajati suosjećanje, ..

Tijekom kulturno-umjetničkog programa povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma mješoviti pjevački zbor Židovske općine Zagreb „LIRA“, umjetnice i umjetnici, građanke i građani, židovska zajednica i prijatelji Lige odat će počast žrtvama nacističkog i svih kolaboracionističkih režima.

Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću

Antifašistička liga RH 

Na otoku Rabu danas počinje ljetna škola KULTURA SJEĆANJA U SUVREMENOJ EUROPI.

Tijekom cijelog tjedna, do nedjelje 03. srpnja 2016., na otoku Rabu i Golom otoku, povjesničari, kustosi, aktivisti i umjetnici iz Poljske, Njemačke, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Italije, Slovenije i Hrvatske, problematizirat će izazove, mogućnosti i domete praksi sjećanja u različitim nacionalnim kontekstima.

Kroz izlaganja, radionice, studijske posjete lokalnim mjestima sjećanja, volonteri (polaznici međunarodnog volonterskog kampa Pejzaž sjećanja), profesionalci i zainteresirani građani će dobiti priliku za refleksiju dijalog o stanju kulture sjećanja u kontekstu Hrvatske, post-jugoslavenke regije i Europe.

Ljetna škola i volonterski kamp Pejzaž sjećanja dio su aktivnosti na projektu Lica otpora i opozicije represiji u Europi u 20. stoljeću koji je financijski podržan od strane Europske Komisije u sklopu programa Europsko sjećanje.

Program ljetne škole na hrvatskom i engleskom jeziku se nalazi u prilogu.

Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću

Udruga Goli otok "Ante Zemljar"

Volonterski centar Zagreb

Sinagoga Maribor

Centar za kulturnu dekontaminaciju

Associazione Culturale Quarantasettezeroquattro

Centre for civic education

Peace Action

Želeći odaslati poruku da je žrtve Golootočkog kompleksa potrebno pamtiti na dostojanstven način, a materijalne ostatke sačuvati i staviti u svrhu memorijalizacije, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Udruga Goli otok «Ante Zemljar» i Volonterski centar Zagreb u suradnji s partnerskim organizacijama iz Italije, Slovenije, Srbije, Crne Gore i Makedonije organiziraju, Radno edukativni međunarodni volonterski kamp PEJZAŽ SJEĆANJA od 17. do 29. lipnja

U sklopu kampa volonteri iz Hrvatske, Belgije, Poljske, Srbije, Crne Gore, Španjolske, Njemačke i BiH uređivat će prostor perivoja ispred nekadašnje upravne zgrade u uvali Tetina, Goli otok.

Fizičko uređenje djela kompleksa ima simboličnu poruku - dostojanstven odnos prema žrtvama represije zahtjeva i primjerene edukativne i muzeološke sadržaje in situ. Osim rada na uređenju parka, volonteri će proći kroz niz radionica o suočavanju s prošlošću i kulturi sjećanja.

NOVINARI/KE

Novinarima i svim redakcijama nudimo mogućnost praćenja kampa na način da Vam u nastavku nudimo datume tijekom kojih ćete moći posjetiti Goli otok u koordinaciji s organizatorima i uz stručnu pratnju. Uz svaki od ponuđenih datuma prilažemo i imena umjetnika koji će taj dan biti s volonterima. Uz umjetnike i volontere na svaki od predloženih datuma na Golom otoku će biti i predstavnici/e organizacija koje su pokrenule projekt.

AKTIVNOSTI I DATUMI

20. lipanj početak radova na uređenju okoliša, umjetnik Davor Mezak; 22., 23., 24. lipanj nastavak radova na uređenju okoliša, umjetnici Igor Grubić, Marijan Crtalić; 26., 27., 28., lipanj, nastavak radova na uređenju okoliša, umjetnik Frane Rogić kao i voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič.

DOLAZAK NA GOLI OTOK

U nastavku Vam šaljemo informacije u vezi pristupnih točaka na kopnu, od kuda organiziramo polazak na Goli otok i natrag. Polazna lokacija s kopna je Lukovo, GPS lokacije u nastavku

 https://goo.gl/maps/8iy18EybXwo 

Do Lukova se dolazi na način da se autocesta A1, iz pravca Zagreba ili Splita, napusti kod postaje Žute lokve, zatim se vozite Jadranskom magistralom preko grada Senja do mjesta Sv. Juraj. Nakon Sv. Jurja (Jurjevo) poslije tunela se skreće za Lukovo. Ukoliko dolazite iz pravca Zadra, vozite Jadranskom magistralom u pravcu Senja i skrenete u već spomenuto mjesto Lukovo.

KONTAKT ZA PRIJAVE

Prijave kao i sva druga pitanja koja Vas zanimaju proslijedite ili nas kontaktirajte na / Eugen Jakovčić, e mail eugen.jakovcic@documenta.hr, mob +385 91 457 23 99 / 99 461 525 5.

Po završetku radnog dijela kampa, volonteri će se priključiti Ljetnoj školi Kultura sjećanja u suvremenoj Europi, od 29. lipnja do 30. srpnja, gdje će o memorijalizacijskim praksama stradanja iz Drugog svjetskog rata te poslijeratnih socijalističkih i komunističkih režima diljem Europe imati priliku čuti od renomiranih domaćih i međunarodnih eksperata, o čemu više na linku kojeg vam šaljemo u nastavku http://www.documenta.hr/hr/pejzaž-sjećanja-kultura-sjećanja-u-suvremenoj-europi-rab-goli-otok-17.-lipnja-03.-srpnja.html

Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Udruga Goli otok «Ante Zemljar» i Volonterski centar Zagreb u suradnji s partnerskim organizacijama iz Italije, Slovenije, Srbije, Crne Gore i Makedonije organiziraju volonterski kamp Pejzaž sjećanja i ljetnu školu Kultura sjećanja u suvremenoj Europi od 17. lipnja do 3. srpnja 2016. na otocima Rabu i Golom otoku.

Ovaj projekt kroz raznovrsne aktivnosti potiče dijalog o otporu političkom nasilju te o pamćenju otpora u različitim društveno-političkim kontekstima. Projektne aktivnosti usmjerene su na promišljanje i dokumentiranje otpora u Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji, Italiji i Sloveniji. Zagovarački fokus projekta jest memorijalizacija žrtava zatvorskog kompleksa Goli otok te konzerviranje preostalih objekata kompleksa.

Volonterski kamp "Pejzaž sjećanja"

Želeći odaslati poruku da je žrtve Golootočkog kompleska potrebno pamtiti na dostojanstven način, a materijalne ostatke sačuvati i staviti u svrhu memorijalizacije, organiziramo radno edukativni međunarodni volonterski kamp  Pejzaž sjećanja od 17. do 29. lipnja. U sklopu kampa 30 međunarodnih volontera uređivat će prostor perivoja ispred nekadašnje upravne zgrade u uvali Tetina. Fizičko uređenje djela kompleksa ima simboličnu poruku - dostojanstven odnos prema žrtavama represije zahtjeva i primjerene edukativne i muzeološke sadržaje in situ. Osim rada na uređenju parka, volonteri će proći kroz niz radionica o suočavanju s prošlošću i kulturi sjećanja.

Ljetna škola "Kultura sjećanja u suvremenoj Europi"

Po završetku radnog dijela kampa, volonteri će se priključiti Ljetnoj školi Kultura sjećanja u suvremenoj Europi, od 29. lipnja do 03. srpnja, gdje će o memorijalizacijskim praksama stradanja iz Drugog svjetskog rata te poslijeratnih socijalističkih i komunisitičkih režima diljem Europe imati priliku čuti od renomiranih domaćih i međunarodnih eksperata. Ljetna škola okupit će povjesničare, kustose, aktiviste i umjetnike iz Poljske, Njemačke, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Italije, Slovenije i Hrvatske koji će  problematizirati izazove, mogućnosti i domete praksi sjećanja u različitim nacionalnim kontekstima. Kroz izlaganja, radionice, studijske posjete lokalnim mjestima sjećanja,  volonteri će uz profesionalce i zainteresirane građane dobiti priliku za refleksiju dijalog o stanju kulture sjećanja u kontekstu Hrvatske, post-jugoslavenke regije i Europe.

Volonterski kamp i ljetna škola dio su aktivnosti na projektu Lica otpora i opozicije represiji u Europi u 20. stoljeću koji je financijski podržan od strane Europske Komisije u sklopu programa Europsko sjećanje.

Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću

Udruga Goli otok "Ante Zemljar"

Volonterski centar Zagreb

Kulturno-umjetničkim programom održanim na zagrebačkom Trgu žrtava fašizma, Antifašistička liga Republike Hrvatske obilježila je Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma.

Umjetnice i umjetnici, građanke i građani, židovska zajednica i prijatelji Lige simbolično su odali počast žrtvama nacističkog i svih kolaboracionističkih režima na 77. godišnjicu Kristalne noći. Time se Zagreb pridružio Beogradu, Skopju, Ljubljani, Udinama i Podgorici, gradovima u kojima je također obilježena godišnjica pobjede nad fašizmom i kraj Drugog svjetskog rata.

"Kristalna noć je kulminacija višegodišnjeg procesa stavljanja Židova u Njemačkoj izvan društva i izvan zakona. Uz propise koji su Židovima ograničavali mogućnost upisivanja na fakultete u mnogim drugim europskim zemljama, tadašnja se Njemačka strmoglavila u nasilje, najavivši i oduzimanje najvrjednijeg od svih prava – prava na život. Pred očima cijelog svijeta paljene su i uništavane sinagoge, židovski dućani i zanatske radnje, stanovi, škole. Židovi su završavali na cesti, bili ponižavani i premlaćivani do smrti.

Tog 9. studenog 1938. godine Europa i svijet promatrali su početak svog kraja i sunovrat civilizacije. Tek su rijetki doživjeli kraj Drugog svjetskog rata i pobjedu nad fašizmom. Dok su jedni zanijemili ili se pridružili nasilnicima, drugi su u vrijeme krvoprolića odabrali otpor fašizmu i nacizmu.

Veći dio Židova koji su preživjeli holokaust spasili su se baš zato što su se pridružili narodnooslobodilačkoj borbi. Zato uz spomen na žrtve fašizma i svih kolaboracionističkih režima na Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma podsjećamo i na otpor fašizmu tada te važnost podrške progonjenima danas ", stoji u proglasu kojeg je pročitao Damir Čuljak, tajnik Antifašističke lige RH.

"Danas ksenofobi produbljuju i stvaraju podjele tamo gdje ih se jedva slutilo. U našim društvima, umjesto međusobnog uvažavanja, pripadnike druge nacije, vjere, rase, roda i seksualne orijentacije često se pokušava poniziti govorom mržnje. U vrijeme sadašnje 'seobe naroda', neki izbjeglicama iz Afganistana, Iraka, Sirije i drugih ratom razorenih zemalja izražavaju dobrodošlicu, a neki ih pak isključuju. Svatko ima odgovornost za svoju reakciju na nasilje i bira hoće li ga ignorirati ili biti solidaran sa žrtvama. Svatko se može suprotstaviti narastajućem historijskom revizionizmu. Okupljanje na godišnjicu Kristalne noći vidimo kao doprinos sjećanju na žrtve holokausta, ali i poziv na humanizaciju odnosa među svima nama danas", zaključuje se u proglasu.

U kulturno-umjetničkom programu nastupila je Andrea Weiss Sadeh, koja je pročitala pjesmu "Svatko ima svoje ime" izraelske pjesnikinje Zelde. Tragom imena koja i danas nedostaju mješoviti pjevački zbor Židovske općine Zagreb "Lira" je uz ravnanje dirigenta Roberta Homena i solistički nastup Tvrtka Stipića otpjevao molitve "Kolni drey" te "Ose Shalom". Pjesmu "Nekakvi ljudi" Wislave Šimborske izvela je Ratka Višnjić, dok je Olivera Radović pročitala odlomak iz knjige "Kao mraz" Zore Dirnbach.

Građani, među kojima su bili Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Vlade RH te predstavnici veleposlanstava Norveške, Francuske, Austrije, Australije i Makedonije, naposljetku su u znak sjećanja na žrtve fašističkih režima zapalili svijeće.

Antifašistička liga Republike Hrvatske i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću pozivaju Vas na 77. godišnjicu Kristalne noći poziva na obilježavanje Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma.

Kulturno - umjetnički program održat će se na Trgu žrtava fašizma u ponedjeljak 9.11.2015. s početkom u 19 sati.

Mješoviti pjevački zbor Židovske općine Zagreb „LIRA“, umjetnice i umjetnici, građanke i građani, židovska zajednica i prijatelji Lige odat će počast žrtvama nacističkog i svih kolaboracionističkih režima.

Uz odlomke iz knjige „Kao mraz“ Zore Dirnbach, poeziju izraelske pjesnikinje Zelde, poeziju poljske nobelovke Wisławe Szymborske i zborsko pjevanje pridružit ćemo se europskim i svjetskim gradovima koji obilježavaju godišnjicu Kristalne noći.

Molimo vas da svojim prisustvom podržite sjećanje na žrtve, ali i borbu protiv svih oblika isključivosti i diskriminacije u društvu u kojemu danas živimo.

Program organiziramo u sklopu obilježavanja 70. godišnjice pobjede nad fašizmom i kraja 2. svjetskog rata u suradnji s Documentom - Centrom za suočavanje s prošlošću, Židovskom općinom Zagreb i Srpskim narodnim vijećem.